Povijest Feričanaca

Kategorija: Zanimljivosti Objavljeno: Srijeda, 30 Svi 2018 Napisao/la Super User

Tekst djelomično preuzet iz knjige 200 Godina školstva Feričanci '87 - ukratko sažeo Stjepan Špehar

SREDNJOVJEKOVNO RAZDOBLJE FERIČANACA

Prvi spomen srednjovjekovnih Fericanaca nalazimo pocetkom XIII. stoljeca. Indirektno se spominju lokaliteti toponomasticki i onomasticki u listini iz godine 1228. To je listina o vlastelinstvu Osuvak, koja izmadju ostalog, tocno oznacava polozaj i granice tog ogromnog vlastelinstva. Granica pocinje na obali Drave do Viljeva kroz sumu Cas prema rijeci Karasici i bari Klokocevac, koja se danas kao rijecica na tom mjestu ulijeva u Karasicu. Zatim granica ide do bare Rezna i sela Veliki i Mali Dragustinac. Danas je to suma izmedju Petrovog Polja i Klokocevca. Tu granica prelazi cestu koja iz Orahovice ide prema Osuvaku, potom nastavlja preko rijecice Pistanac, rijeke Vucice i preko donjeg Lukavca te dolazi do mjesta i rijeke Moticine, Fericancima na jug, zatim do rijeke Bukvik kraj Fericanaca. Granica se dalje nastavlja prema Rijeci nasickoj i Breznici prema Koski, rijeci Vucici te preko Valpova do utoka Karasice u Dravu.

Po svemu sudeci Fericanci su pripadali moticanskom vlastelinstvu koje je granicilo sa osuvackim, nasickim i orahovackim vlastelinsvima.

Prvi oblik imena Fericanci je Ferenczfalva. Oko danasnjeg mjesta i u samim Fericancima spominje se nekoliko lokaliteta koji su bili naseljeni :

- Bosilowcz 1472., Bosilazh 1489. a pripadaju Moticini. Danas je to Bozilovac.- Ferenczfalwa 1472. a pripadao je kastelu Moticini. Danas su to Fericanci.- Gregasevcz 1472. a pripadao je kastelu Moticini. Listina iz 1489. spominje Iskrivljeno Gregalsoczoch (Gjuresici)- Hrastiacz, Hrastinacz 1472. Harasthyanez 1489. a pripadao je kastelu Moticini. Danas je to suma Hrastovac, sjeverno od Moticine.- Korwskawaz 1462. je izme|u Orahovice, Nasica i Fericanaca (Kruskovac).- Parech 1462. kod Moticine, izmedju Nasica i Fericanaca (Kruskovac).


POVIJEST FERICANACA OD 1800. GODINE - DO KRAJA 1. SVIJETSKOG RATA

Ovdje želim ukratko opisati fericanacku povijest u gore navedenom naslovu dakle od 1800. godine do kraja 1. svjetskog rata. No necu moci imati bogat opis jer nam nedostaju izvori do kojih je tesko doci ali cu se truditi da procitam neke knjige te iz njih doznam nesto vise o povijesti mjesta. Moj zasada jedini izvor je knjiga "200 godina skolstva Fericanci 87" koju su nastavnici Osnovne skole Vladimir Nazor sami uredili i izdali uz pomoc sponzora. Ako ovakva knjiga bude jos ikada izdana imati ce moju podrsku jer je bogat izvor fericanacke povijesti!

U Fericance se davno pocelo doseljavati stanovnistvo iz raznih djelova zemlje, Dalmacije, Like, Zagorja, takodjer i drugih zemalja, Bosne i Srbije. Iz tabele od 31.07. 1856. godine u Fericancima je bilo 137 kucnih numera (kucnih brojeva), podjela stanovnistva po vjeroispovjesti bila je slijedeca: 1156 rimokatolika, 23 Zidova i 1 augustinac. Naime krajem 19. stoljeca stanovnistvo se povecava dolaskom Zidova, Madjara i Njemaca. 1893. godine popis stanovnistva izgleda ovako: ukupno stanovnika 1480, od toga 1416 rimokatolika, 5 grcko-orijentiranih, 19 augustinaca, 5 helveta, te 23 Zidova.

Pod fericanacku parohiju pripadaju mjesta: Saptinovci, Boksic, Bankovci,Stara Josava, Gazije, Osilovac, Magadinovac, Beljevina, Govedja Glava, Srednjak i Lug. Danas ne zivi stanovnisvo u Srednjaku, Govedjoj Glavi i Osilovcu. No zanimljiv je podatak da je te godine u Osilovcu na pustari zivilo 88 stanovnika. Vecinom su to bile porodice Madjarskog porijekla koje su bile zaposlene na pustari kao radna snaga. Muski su vecinom bili kocijasi. 1895. godine u svim gore navedenim mjestima, gdje su imali svoje posjede Kristijan Merkl, Zoltan Schuller i Pista Fodor bilo je 1423 katolika, 2 grkokatolika, 7 grcko-orijentiranih, 23 augustinca,10 helveta te 23 zidova, od ukupno 1488 stanovnika.

Kada govorimo o povijesti Fericanaca u prvoj polovici 19. stoljeca onda se govori o posjedu Mihalovica, kucnoj ekonomiji i selskom gospodarstvu. U kucama se proizvodi sve sto je potrebno za zivot od hrane, odjece, obuce do sredstava za rad.Posao se dijelio vecinom na muski i na zenski, muski posao je bio sve sto se tice proizvodnji obuce, pripremanje, susenje i ucinjavanje koze, sivanje i krpanje opanaka, izrada sredstava za rad te proizvodnja svih vrsta alkohola(rakija/vino). Dok je zenski posao bio pripremanje hrane, kuhanje i konzervaranje prehrambenih proizvoda te predenje, tkanje, pletenje i sivanje. Revolucija 1848/49.g. ostvarila je opcenito u Habsburskoj monarhiji ukidanje feudalnih odnosa, ali na hrvatskom prostoru uslijed specificnih prilika u pojedinim pokrajinama proces stvarne likvidacije feudalizma na selu imao je razliciti tok i potrajao je vise desetljeca. Fericanacko stanovnistvo se vecinom bavilo vinogradarstvom, ratarstvom i stocarstvom. 1873. godine u susjednom Đurđenovcu počinje sa radom pilana te su se neke obitelji preselile u to mjesto gdje su se muškarci zaposlili.

Trgoviste Fericanci u drugoj polovini 19. stoljeca pa do sloma Austro-ugarske monarhije je jedno od vecih trgovista u Slavoniji. Veliki sajmovi odrzavali su se na starom sajmistu (Vasaristu) na kraju Vinogradske ulice godisnje pet puta: 6.1. (na Sv.Tri kralja), 14.3.(Josipovski), 1.6.(Duhovski), 19.8.(Bartolski), 27.10.(Svisvetski). Tamo se najvise trgovalo: stokom, obrtnickim i poljoprivrednim proizvodima. Do danas se ti sajmovi odrzavaju osim 6.1. koji je ukinut. Osim godisnjih sajmova odzavali su se tjedno jedanput, srijedom piljarski sajmovi koji vise ne postoje. Krajem 19. i pocetkom 20.st. pojavljuju se trgovci u Fericancima, vecinom Zidovi. Oni otvaraju trgovine za sitnu robu takzvane (ducane), poznata su i imena nekih: David Buchner, Vilim Friedlander, Oto Schmidt, Jakob Zvüback, Fischer Leder, Schram. Fericanacki trgovci bili su: Stjepan Vicic, Ivan Vicic, Antun Horvat, Stjepan Kapraljevic.

Pod proizvodnim i usluznim strukama najbrojniju skupinu u toku citavog 19.st. predstavljaju nas uglavnom odjevni i obucarski obrtnici (krojaci,klobucari,tkalci,krznari,postolari,opancari itd.) Takodjer je i veliki broj onih koji se bave obradom drveta i zeljeza(stolari,tesari,bacvari,kovaci,bravari itd.) te u mesnoj i prehrambenoj djelatnosti (mlinari,mesari,pekari).

Povijesne crtice Fericanaca :

- Trgoviste Fericanci je u 19.St.pripadalo Virovitičkoj županiji sa sjedištem u Osijeku, a pod županija je bila u Đakovu.

- Sedamdesetih godina 19. stoljeca Feričanci imaju svoju Općinu, koja je pripadala kotarskoj oblasti u Našicama.

- 1860. godine otkriven je kip Svetom Florijanu - zastiniku vatrogasaca, koji je i danas ocuvan i nalazi se pred skolskom zgradom.

- Osim biblioteke koja je bila u prostoriji iznad sakristije crkve Sv. Duha, fericancani su se prosvijecivali citanjm knjiga sto ih je slalo drustvo Sv.Jeronima iz Zagreba.

- 1891. godine u Fericancima se pojavila "Nazarenska sekta", osnivac je bio pekar Josip Cibulka.

- 1894.g. vladala je velika susa u Fericancima a 1896.g. usjevi su slabo rodili. Peronospora je tako zarazila vinograde, da je koncem lipnja sve lisce bilo suho. Takodjer su vladale bolesti svinja.

- 1897.g. je bila slaba u prihodima i zivezu. Oskudica je bila tolika da su stanovnici morali kupovati psenicu i raz za sjeme. Mnogi nisu imali novca za sjeme pa tako nisu nista posijali. Vinogradi su vecino propali, jer ljudi nisu imali ljek protiv peronospore.

- Podarhidjakon Josip Krsnjavi je bio delegat u Saboru Hrvatske 1887. godine. Josip Krsnjavi (skolski nadzornik) je bio clan JAZU.

- U travnju 1881.g. vrsilo se cijepljenje djece protiv boginja naredbom Poglavarstva opcine - Poglavar Stipan Kapraljevic.

- Mirko Zvekan rođen 1827. godine je služio u 53. regimenti Franje Josipa devet godina i deset mjeseci. Otpusnica iz vojske pronađena u Župnom uredu Feričanci.


POVIJEST FERIČANACA OD 1918. - 1990. GODINE

Poslije 1918. godine ekonomski razvoj nije tekao u pravcu modernizacije poljporivrede, jer seljaci nisu mogli biti robni proizvođaci. Stoga poljoprivreda stagnira, nešto krupnog poljoprivrednog zemljišta u Feričancima obilježava besperspektivni razvoj, jer nema pračenja moderne industrijske proizvodnje. Socijalna struktura je podjeljena na siromašne, srednje i bogate, ali ne i kulake. Seljastvo se izrazito bavilo poljodjelstvom i stocarstvom no mjesto je bilo socijalno zatvoreno i bez perspetive za razvoj. Mladi nisu imali prilike za razvoj, samo nekolicina je odlazila na skolovanje u Osijek, Nasice i Gradansku skolu u Djurdjenovac. Najbolje je zivio onaj sloj stanovnistva koji se bavio trgovinom i zanatstvom te drzavnim poslovima. Vazno je napomenuti da se pocetkom dvadesetih godina u Fericance doseljavaju Dalmatinci. Oni mjenjaju fizonomiju i nacin zivota starosjedilaca. Odmah po dolasku kupuju kuce od Madjara i Njemaca koji vecinom sele u Backu i Banat. U Fericance su takodjer poslije 1730. godine doseljavali i ljudi iz Gorskog Kotara. Dio doseljenika je ostao u Fericancima dok je goranska struja doseljenika osnovala dva nova sela Crkvari i Novu Josavu zapadno od Fericanaca. Licani su osnovali nova mjesta Boksic Lug, Licko Novo Selo, Valenovac, a u manjem broju su naselili Fericance. Dalmatinci su najvise naselili Feričance i Vučijak.

U politickom zivotu dominantna snaga bila je Hrvatska seljacka republikanska stranka. Seljastvo je posebno bilo naklonjeno toj stranci jer je ona bila nacionalni pokret sa socijalnim elementima, no i ta se komponenta sve vise gasila. Rezimske stranke nisu u Fericancima imale cvrsta uporista. U okviru HSS-a je djelovala nesto snaznije njezina lijeva komponenta. Ta lijeva struja HSS-a djeluje od sredine dvadesetih do sredine tridesetih godina 20. stoljeca. Vazno je napomenuti da su godine 1920. komunisti imali vecinu a kasnije je snaga KPJ oslabila. U Fericancima nije bio organiziran komunisticki pokret a simpatizeri su imali vlastita opredjeljenja, citali su komunisticku literaturu i bili moralno opredjeljeni za pravdu i jednakost medju ljudima. Veliki utjecaj na grupu izvrsio je Stipe Buljan koji se tada nalazio u Osijeku. Omladinci su bili veoma aktivni u mjestu.

Na izborima 1933-35 godine u Fericancima je izvrsena agitacija. Veliku vecinu glasova je dobila stranka "mačekovaca" a nešto manje glasova vladina stranka takozvani stojadinovićevci. Slom stare Jugoslavije vecina Fericancana je pozdravila, jer su smatrali da je ona izvor teskog stanja tridesetih godina dvadesetog stoljeca. Odmah poslije kapitulacije pocelo je sakupljanje oruzija po selu. U pocetku su tome prednjacili "zasitari" i "kulturbund. Osnivali su se razliciti pokreti i jedinice fasistickog i klerikalnog karaktera. Tako je osnovana Ustaska organizacija u Fericancima pod vodstvom Ustaskog stozernika iz Osijeka Cirila Kralja, krizarska pod vodstvom svecenika Branka Birta, Cetnicki pokret itd. Brojni su primjeri sukoba članstva HSS-a i Ustaške mladeži.

U okolnostima nakon okupacije dolazi do konflikta izmedju doseljenika i starosjedilaca, te hapsenja simpatizera KPJ. Narocito veliki broj ljudi uhapsen je u sestom mjesecu 1941. godine, a drugi val hapsenja ponovio se koncem 1941. i pocetkom 1942. godine. Posebno isticemo da mjestani nisu masovno sudjelovali u "oslobodilackom pokretu". U proljece 1942.g. uspostavljena je veza komiteta Orahovice i Fericanaca i tek od tada se pokret polagano siri. Za rata seljak je vezan uz porodicu i nastoji ne ici u rat, no ako vec mora ici kod njih je prevladavalo misljenje da je bezbolnije otici u Domobrane. 1943.g. stvara se nekoliko skojevskih grupa, mladi su vjerovali u socijalnu pravdu i socijalna svijest je bila na visem nivou nego nacionalna. U Fericancima za rata stradalo je mnogo ljudi posebno Roma njih oko 50. Takodjer su stradali i svi Zidovi osim Ota Friedlaendera. U vrijeme rata postojao je logor na Citluku koji je prije bio vlasnistvo manastira Orahovice. Postoje svjedocanstva da je ondije bilo uguseno plinom 62 djece. Fericanci su oslobodjeni 17.Travnja 1945. godine oko 20 sati.

Fericanci su poslije rata zazivili intezivnim drustvenim zivotom, bilo je dosta zabluda i utopija ali je prevladao optimizam. Obnavljalo se, gradili se putevi, uredjivao se trg i ulice, organizirala se sportska i kulturna drustva. Zivjelo se u optimistickoj viziji. Obnovljena je zeljeznicka stanica izgradjen je dom Kulture 1948.g. Mjestani su odlazili na obnove Zagreba, Sarajeva itd. Mladi nastavljaju skolovanje poslije osnovne skole, poneki napustaju Fericance i odlaze u gradove, a neki u inozemstvo.

Mjesto Fericanci dobivaju struju 1958. godine. 1962. godine izglasan je samodoprinos za izgradnju nove skole. 1964.g. podignut je prvi sprat i armiran strop te su radovi prestali zbog pomanjkanja sredstva. 1967.g. dovrseno je prizemje nove skolske zgrade sa sest ucionica u kojima se pocela izvoditi nastava.

Podatak o stanovnistvu prema popisu iz 1981.godine govori da po nacionalnom sastavu 96,6% stanovništva Feričanaca su Hrvati, 1,4% Srbi, a ostali dva posto otpada na Crnogorce, Slovence, Albance, Čehe i druge. Spolna podjela izgleda ovako muški 48,6% i žene 51,4%. Te godine na privremenom radu u inozemstvu nalazilo se 117 osoba ili 5% ukupnog broja stanovnika.

Feričanci su povezani s ostalim naseljima i cjelom zemljom tvrdim asfaltnim cestama. U mjestu postoji zeljeznicka stanica, posta, ambulanta, ljekarna, banka, djeciji vrtic, osnovna skola, knjiznica, kulturno umjetnicko drustvo, sportska drustva itd. Osim navedenog Mjesto je ukljuceno u telefonsku mrezu, no veliki nedostatak je vodovod i kanalizacija, a to je i jedna od prepreka daljnjeg razvoja Feričanaca.


POVIJEST FERIČANACA OD 1990 - DO DANAS

u izradi.....

Hitova: 4983

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

Obavijest o kolačićima

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Radi usklađenosti sa zakonima o zaštiti podataka tražimo da odvojite trenutak i pregledate ključne točke fericanci.net pravila o privatnosti. Ne radi se o promjenama, već samo želimo da proučite neke ključne točke.

Više o kolačićima možete pogledati na Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima

Uredu