Iz povijesti Feričanaca

Najviše utjecaja na razvoj feričanačkog vinogradastva imali su Cisterciti i fratri iz Našica. Nakon izgona Turaka doseljenici su prihvatili kulturu uzgoja vinove loze i proizvodnje vina tako je već 1850.
Godine u Feričancima izgrađen podrum kapaciteta 1000 hl. Danas se iz Feričanaca na tržište plasiraju vrhunsko vino rajnski rizling i kvalitetno vino graševina,
pinot bijeli i poznata feričanačka frankovka.

 

Prvi spomen Feričanaca

Prvi spomen imena Feričanci seže iz 13. stoljeća kada se u jednoj listini spominje, među naseljima motičanskog vlastelinstva, naselje Fereczfalwa, koje odgovara današnjem imenu. Predjeli podno Krndije i Papuka bili su slabo nastanjeni i teško prohodni. Sredinom 18. stoljeća Feričanci mijenjaju nekoliko gospodara. 1742. godine posjed Feričance od Pejačevićevih kupuje Dimitrije Mihajlović, konjički kapetan austrougarske vojske.

 

10. godina fericanci.net

Najranija berba u povijesti Feravina

Kategorija: Zanimljivosti
Objavljeno: Ponedjeljak, 27 Kolovoz 2018
Napisao/la Super User

Vina će biti iznimne kvalitete

FERIČANCI
Vrući kolovoz pospješio je zrenje ranih sorti pa je gotovo dva tjedna prije uobičajenog roka započela berba u Feričancima.
– Unatoč klimatološki iznimno zahtjevnoj godini, prinosi su iznad očekivanih, zdravstveno stanje grožđa i cjelokupnih nasada je izvrsno, a zbog kontroliranih agrotehničkih zahvata poput defolijacije i prorjeđivanja grozdova, izvedenih u pravo vrijeme na odabranim položajima, kvaliteta je također iznimna - kaže Amalija Liović, voditeljica Odjela vinogradarstva u Feravinu, te dodaje kako je suhi i vrući kolovoz izvukao maksimum iz grožđa. Sve su to vrlo važni preduvjeti za još jednu sjajnu vinogradarsku godinu koja će dati odlična vina.
Ovogodišnja berba tradicionalno je započela rajnskim rizlingom i zweigeltom, a nakon toga bere se graševina. Do kraja rujna treba obrati još bijeli pinot, chardonnay frankovku, syrah, crni pinot, merlot, cabernet sauvignon. Od ukupno 160 hektara vinograda, 130 hektara je rodnih, a na njima će ove godine ručno brati stotinjak berača. Upravo je ručno branje specifičnost Feravina i to je jedina veća vinarija u Hrvatskoj koja u berbi ne koristi strojeve.
Feričanačka berba grožđa sastavni je dio turističke ponude Feravina. U njoj će se ove godine od 3. do 26. rujna moći okušati svi koji traže drugačiji način odmora, ljubitelji su pitome prirode, vole vrhunska vina, pravi su gurmani ili su u potrazi za atraktivnim team building programima. Nakon natjecateljskog dijela berbe u okruženju prekrasnih slavonskih šuma, druženje se nastavlja u Vincilirskoj kući, jedinstvenom ugostiteljskom objektu na obroncima Krndije.
Feravino gostima nudi mogućnost obilaska vinarije i Starog podruma iz 1804. uz stručnu pratnju enologa, školu za vinoljupce, obilazak vinograda i vinske ceste, priopćili su iz Feravina. J. N. Jasminko Nikolić - Glas Slavonije

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Francesci titula

Kategorija: Zanimljivosti
Objavljeno: Petak, 24 Kolovoz 2018
Napisao/la Super User

Francesci titula Najbolji pjenušac

FERIČANCI - Na prvom pograničnom ocjenjivanju mađarskih i hrvatskih vina rose Első Határmenti Rozé Borverseny Villány pjenušac Francesca brut Feravina oduševio je ocjenjivački sud te se okitio zlatom i titulom Best Sparkling. Pjenušac koji je nagrađen prvim europskim zlatom napunjen je u boce tek ovog proljeća i proizveden je charmat metodom od sto posto frankovke. Francesca brut nježno je ružičaste boje, suptilnog mirisa zrelog nara te bogatog dugotrajnog okusa kojim dominiraju jagoda i malina. Savršeno se sljubljuje uz jela od tjestenine i bijele ribe te voćne deserte. ‘‘Zlatna medalja i titula Najbolji pjenušac još su jedna potvrda da radimo dobar posao‘‘, kazao je Luka Vrga, član Uprave Osilovca, tvrtke u čijem je sastavu Feravino. S.F. - Glas Slavonije

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u Feričancima

Kategorija: Zanimljivosti
Objavljeno: Utorak, 10 Srpanj 2018
Napisao/la Super User

Izvor slike: Ured Predsjednice

Predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović u Našicama su dočekali građani ispred dvorca Pejačević, u kojem se predsjednica sastala s gradonačelnikom Josipom Miletićem, predsjednikom Vijeća Stjepanom Pintarićem i ostalim predstavnicima Grada Našica. U prigodnom programu upriličenom za predsjednicu i njezinu pratnju u kojoj su bili pomoćnik ministra graditeljstva Zdravko Vukić, dožupan Goran Ivanović, županijski i gradski vijećnici te ostali dužnosnici, nastupili su HKD Lisinski i Tamburaški orkestar i solisti Osnovne glazbene škole “Kontesa Dora” Našice. Predsjednica je zahvalila gradonačelniku i građanima na dočeku i programu u dvorcu Pejačević te istaknula da je njezin cilj ostvariti pretpostavke za razvoj turizma, poljoprivrede i gospodarstva te za dobro plaćene poslove koji će građanima omogućiti ostanak u Hrvatskoj.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je i Rukometni klub “Nexe” Našice i Školu rukometa u Osnovnoj školi kralja Tomislava gdje su ju dočekali ravnateljica škole Vlatka Zahirović, predsjednik RK Nexe Josip Ergović te igrači i članovi Uprave. Za uspomenu na ovaj susret, kapetan i dokapetan Marko Mrđenović i Saša Barišić Jaman predsjednici su uručili prigodne darove.

Opširnije:Predsjednica...

Korisnička ocjena: 1 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Zanimljivosti Feričanaca

Kategorija: Zanimljivosti
Objavljeno: Srijeda, 30 Svibanj 2018
Napisao/la Super User

HKD „MANUEL“ FERIČANCI

HKD  Manuel“ Feričanci je osnovano 1973. g. na tradiciji tamburaške glazbe koja seže do daleke 1939. g. kada je djelovalo tamburaško društvo pri crkvi sv. Duha, a vodio ga je velečasni Branko Birt. Nakon drugog svjetskog rata 1949. g. osniva se tamburaško društvo Narodne Fronte koje broji 24 člana, a vodio ga je Mijo Mikloš. 1954.g. djeluju tamburaši pod vodstvom Antuna Novoselca pri KUD-u „Matija Gubec“ koje održava i dramsku sekciju. 1956.g.djeluje folklorna sekcija pri organizaciji Narodne omladine koju vodi Nevenka Wolf, a djeluju i dvije dramske sekcije pri N.O. i Društvu naša djeca. U proljeće 1973.g. reaktivira se rad folklorne, tamburaške i scensko-literarne sekcije, da bi se kroz dugogodišnji rad oformila likovna sekcija i likovna kolonija. Uskoro se razvila i sekcija vezilja pod vodstvom Gospođe Ružice Buljan. Društvo je inicijator i prvi organizator manifestacije „Feričanačko vince“ koje je prešlo u tradiciju. Društvo trenutno broji oko 120 članova u navedenim sekcijama, a nastupalo je na svim smotrama folklora i tradicionalnih običaja u Slavoniji, te gostovalo u inozemstvu. 

Tekst je napisan prema riječima gosp.Đure Đuraševića, prigodom sudjelovanja na proslavi Dana Državnosti 25.06.2006.g.

Za portal feričanci.net Lidija Jurišić


KRATKA BIOGRAFIJA STJEPANA NOVOTNYA

Novotny Stjepan, župnik u Fericancima. Rođen je 18. rujna 1833. u Rakovcu, a umro u Feričancima 14, lipnja 1867. Završivši bogoslovne nauke bio je neko vrijeme kapelan u Kostajnici, postaje kathetom uzorne škole u Zagrebu i poslije učiteljem pedagogije na Zagrebačkom učiteljištu. Bio je prvim urednikom "Napretka" od 1. Listopada 1859. do 1 Sijećnja 1866. Priredio je u rukopisu djelo: "Gojitba i Učba. Beč 1867". To je bila prva izvorna učevna knjiga za pedagogiju u našim učiteljskim školama, koju je kasnije preradio Balenović. Pod konac 1865. godine postaje župnikom u Feričancima.


NARODNA NOŠNJA FERIČANACA

Narodna nošnja našičkog kraja, pa tako i Feričanaca, pripada odjeći panonskog areala. Rano se počela gubiti i mjenjati tako da o njoj nema mnogo sačuvane građe. Feričanci su od davnine nastanjeni brojnim obrtnicima pa je uz već navedene razloge nestajanje nošnji i njenog raslojavanja u Feričancima, došlo vrlo rano. U novije vrijeme početkom XX. stoljeća, toj pojavi pogodovalo je i doseljavanje većeg broja doseljenika iz Dalmacije. Ženska nošnja Feričanaca kao i u ostalim starosjedilačkim mjestima našičkog kraja, sastoji se od nekoliko osnovnih odjevnih elemenata: oplečka, krilaca(podsuknji), i suknje, te pregaće. Djevojke iz Feričanaca 1917. godine bile su obućene u oplečke uskih rukava koji završavaju kukičanom čipkom "eklom" i suknje od kupovne tkanine industrijske izrade, dugačke do gležnja. Podsuknja je nesto duža od suknje i završava sa čipkom ili šlingom. Djevojke na prsima nose prekrižene marame, vjerojatno vunene ili kašmirice. Na suknju su pripasale pregaće "zaprečki" izrađene od domaćeg usnivanog i pretkivanog tkanja i sastavljene od dvije pole. Uz donji rub prišivena kukičana čipka "ekla". Na nogama nose cipele.

Djevojke imaju vrlo malo nakita, jer u Feričancima i našičkom kraju nema bogatog nakita dukata i zlata što odražava siromaštvo i skromnost. Djevojke su bile počesljane od čela prema natrag te je kosa vjerojatno straga bila složena u "cop" Udate žene su nosile samije, a preko njih različite vrste marama od kupovnih tkanina ili marame od domaćeg tkanja, zamotače i široke marame. Možemo istaknuti da je ova nošnja nešto novija varijanta od starije koju bi činio: oplečak širokih rukava i zaprežak sastavljen od dvije pole domaćeg tkanja ukrašen tehnikom boranja sa crvenim, crnim ili plavim natkom.

Muškarci su nosili tipićnu odijeću panonskog areala, košulje, gaće od domaćeg tkanog platna koje su uvijek rađene istovremeno kao par od iste vrste platna i ukrašene istovrsnim ukrasom. U Feričancima se naročito muška nošnja ukrašavala "vađenjem", raspletom, a "vađeni" se ukras stavljao na prsa košulje, te uz rub nogavica gaća. Na košulju se oblaćio crni sometski prsluk s uskim ledjima. Na nogama su muškarci za svečanih dana nosili čizme sa tvrdim sarama. Zanimljivo je da muškarci u Feričancima nisu nosili tkanice, tkane pojaseve, pa čak ni za najveće svečanosti. Stari ljudi su zimi oblačili surke od "čoje" ili "kožuve". Mlađi pak ljudi i momci nosili su "kaput s mačkom". Stari ljudi su svakodnevno nosili dvogaće, uske hlaće od domaćeg lanenog tkanja, a glavu su pokrivali šesirom ili kapama.


Tekst djelomično preuzet iz knjige 200 Godina školstva Feričanci '87 - ukratko sažeo Stjepan Špehar (osim potpisanih tekstova)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

Povijest Feričanaca

Kategorija: Zanimljivosti
Objavljeno: Srijeda, 30 Svibanj 2018
Napisao/la Super User

Tekst djelomično preuzet iz knjige 200 Godina školstva Feričanci '87 - ukratko sažeo Stjepan Špehar

SREDNJOVJEKOVNO RAZDOBLJE FERIČANACA

Prvi spomen srednjovjekovnih Fericanaca nalazimo pocetkom XIII. stoljeca. Indirektno se spominju lokaliteti toponomasticki i onomasticki u listini iz godine 1228. To je listina o vlastelinstvu Osuvak, koja izmadju ostalog, tocno oznacava polozaj i granice tog ogromnog vlastelinstva. Granica pocinje na obali Drave do Viljeva kroz sumu Cas prema rijeci Karasici i bari Klokocevac, koja se danas kao rijecica na tom mjestu ulijeva u Karasicu. Zatim granica ide do bare Rezna i sela Veliki i Mali Dragustinac. Danas je to suma izmedju Petrovog Polja i Klokocevca. Tu granica prelazi cestu koja iz Orahovice ide prema Osuvaku, potom nastavlja preko rijecice Pistanac, rijeke Vucice i preko donjeg Lukavca te dolazi do mjesta i rijeke Moticine, Fericancima na jug, zatim do rijeke Bukvik kraj Fericanaca. Granica se dalje nastavlja prema Rijeci nasickoj i Breznici prema Koski, rijeci Vucici te preko Valpova do utoka Karasice u Dravu.

Po svemu sudeci Fericanci su pripadali moticanskom vlastelinstvu koje je granicilo sa osuvackim, nasickim i orahovackim vlastelinsvima.

Prvi oblik imena Fericanci je Ferenczfalva. Oko danasnjeg mjesta i u samim Fericancima spominje se nekoliko lokaliteta koji su bili naseljeni :

- Bosilowcz 1472., Bosilazh 1489. a pripadaju Moticini. Danas je to Bozilovac.- Ferenczfalwa 1472. a pripadao je kastelu Moticini. Danas su to Fericanci.- Gregasevcz 1472. a pripadao je kastelu Moticini. Listina iz 1489. spominje Iskrivljeno Gregalsoczoch (Gjuresici)- Hrastiacz, Hrastinacz 1472. Harasthyanez 1489. a pripadao je kastelu Moticini. Danas je to suma Hrastovac, sjeverno od Moticine.- Korwskawaz 1462. je izme|u Orahovice, Nasica i Fericanaca (Kruskovac).- Parech 1462. kod Moticine, izmedju Nasica i Fericanaca (Kruskovac).


POVIJEST FERICANACA OD 1800. GODINE - DO KRAJA 1. SVIJETSKOG RATA

Ovdje želim ukratko opisati fericanacku povijest u gore navedenom naslovu dakle od 1800. godine do kraja 1. svjetskog rata. No necu moci imati bogat opis jer nam nedostaju izvori do kojih je tesko doci ali cu se truditi da procitam neke knjige te iz njih doznam nesto vise o povijesti mjesta. Moj zasada jedini izvor je knjiga "200 godina skolstva Fericanci 87" koju su nastavnici Osnovne skole Vladimir Nazor sami uredili i izdali uz pomoc sponzora. Ako ovakva knjiga bude jos ikada izdana imati ce moju podrsku jer je bogat izvor fericanacke povijesti!

U Fericance se davno pocelo doseljavati stanovnistvo iz raznih djelova zemlje, Dalmacije, Like, Zagorja, takodjer i drugih zemalja, Bosne i Srbije. Iz tabele od 31.07. 1856. godine u Fericancima je bilo 137 kucnih numera (kucnih brojeva), podjela stanovnistva po vjeroispovjesti bila je slijedeca: 1156 rimokatolika, 23 Zidova i 1 augustinac. Naime krajem 19. stoljeca stanovnistvo se povecava dolaskom Zidova, Madjara i Njemaca. 1893. godine popis stanovnistva izgleda ovako: ukupno stanovnika 1480, od toga 1416 rimokatolika, 5 grcko-orijentiranih, 19 augustinaca, 5 helveta, te 23 Zidova.

Pod fericanacku parohiju pripadaju mjesta: Saptinovci, Boksic, Bankovci,Stara Josava, Gazije, Osilovac, Magadinovac, Beljevina, Govedja Glava, Srednjak i Lug. Danas ne zivi stanovnisvo u Srednjaku, Govedjoj Glavi i Osilovcu. No zanimljiv je podatak da je te godine u Osilovcu na pustari zivilo 88 stanovnika. Vecinom su to bile porodice Madjarskog porijekla koje su bile zaposlene na pustari kao radna snaga. Muski su vecinom bili kocijasi. 1895. godine u svim gore navedenim mjestima, gdje su imali svoje posjede Kristijan Merkl, Zoltan Schuller i Pista Fodor bilo je 1423 katolika, 2 grkokatolika, 7 grcko-orijentiranih, 23 augustinca,10 helveta te 23 zidova, od ukupno 1488 stanovnika.

Kada govorimo o povijesti Fericanaca u prvoj polovici 19. stoljeca onda se govori o posjedu Mihalovica, kucnoj ekonomiji i selskom gospodarstvu. U kucama se proizvodi sve sto je potrebno za zivot od hrane, odjece, obuce do sredstava za rad.Posao se dijelio vecinom na muski i na zenski, muski posao je bio sve sto se tice proizvodnji obuce, pripremanje, susenje i ucinjavanje koze, sivanje i krpanje opanaka, izrada sredstava za rad te proizvodnja svih vrsta alkohola(rakija/vino). Dok je zenski posao bio pripremanje hrane, kuhanje i konzervaranje prehrambenih proizvoda te predenje, tkanje, pletenje i sivanje. Revolucija 1848/49.g. ostvarila je opcenito u Habsburskoj monarhiji ukidanje feudalnih odnosa, ali na hrvatskom prostoru uslijed specificnih prilika u pojedinim pokrajinama proces stvarne likvidacije feudalizma na selu imao je razliciti tok i potrajao je vise desetljeca. Fericanacko stanovnistvo se vecinom bavilo vinogradarstvom, ratarstvom i stocarstvom. 1873. godine u susjednom Đurđenovcu počinje sa radom pilana te su se neke obitelji preselile u to mjesto gdje su se muškarci zaposlili.

Trgoviste Fericanci u drugoj polovini 19. stoljeca pa do sloma Austro-ugarske monarhije je jedno od vecih trgovista u Slavoniji. Veliki sajmovi odrzavali su se na starom sajmistu (Vasaristu) na kraju Vinogradske ulice godisnje pet puta: 6.1. (na Sv.Tri kralja), 14.3.(Josipovski), 1.6.(Duhovski), 19.8.(Bartolski), 27.10.(Svisvetski). Tamo se najvise trgovalo: stokom, obrtnickim i poljoprivrednim proizvodima. Do danas se ti sajmovi odrzavaju osim 6.1. koji je ukinut. Osim godisnjih sajmova odzavali su se tjedno jedanput, srijedom piljarski sajmovi koji vise ne postoje. Krajem 19. i pocetkom 20.st. pojavljuju se trgovci u Fericancima, vecinom Zidovi. Oni otvaraju trgovine za sitnu robu takzvane (ducane), poznata su i imena nekih: David Buchner, Vilim Friedlander, Oto Schmidt, Jakob Zvüback, Fischer Leder, Schram. Fericanacki trgovci bili su: Stjepan Vicic, Ivan Vicic, Antun Horvat, Stjepan Kapraljevic.

Pod proizvodnim i usluznim strukama najbrojniju skupinu u toku citavog 19.st. predstavljaju nas uglavnom odjevni i obucarski obrtnici (krojaci,klobucari,tkalci,krznari,postolari,opancari itd.) Takodjer je i veliki broj onih koji se bave obradom drveta i zeljeza(stolari,tesari,bacvari,kovaci,bravari itd.) te u mesnoj i prehrambenoj djelatnosti (mlinari,mesari,pekari).

Povijesne crtice Fericanaca :

- Trgoviste Fericanci je u 19.St.pripadalo Virovitičkoj županiji sa sjedištem u Osijeku, a pod županija je bila u Đakovu.

- Sedamdesetih godina 19. stoljeca Feričanci imaju svoju Općinu, koja je pripadala kotarskoj oblasti u Našicama.

- 1860. godine otkriven je kip Svetom Florijanu - zastiniku vatrogasaca, koji je i danas ocuvan i nalazi se pred skolskom zgradom.

- Osim biblioteke koja je bila u prostoriji iznad sakristije crkve Sv. Duha, fericancani su se prosvijecivali citanjm knjiga sto ih je slalo drustvo Sv.Jeronima iz Zagreba.

- 1891. godine u Fericancima se pojavila "Nazarenska sekta", osnivac je bio pekar Josip Cibulka.

- 1894.g. vladala je velika susa u Fericancima a 1896.g. usjevi su slabo rodili. Peronospora je tako zarazila vinograde, da je koncem lipnja sve lisce bilo suho. Takodjer su vladale bolesti svinja.

- 1897.g. je bila slaba u prihodima i zivezu. Oskudica je bila tolika da su stanovnici morali kupovati psenicu i raz za sjeme. Mnogi nisu imali novca za sjeme pa tako nisu nista posijali. Vinogradi su vecino propali, jer ljudi nisu imali ljek protiv peronospore.

- Podarhidjakon Josip Krsnjavi je bio delegat u Saboru Hrvatske 1887. godine. Josip Krsnjavi (skolski nadzornik) je bio clan JAZU.

- U travnju 1881.g. vrsilo se cijepljenje djece protiv boginja naredbom Poglavarstva opcine - Poglavar Stipan Kapraljevic.

- Mirko Zvekan rođen 1827. godine je služio u 53. regimenti Franje Josipa devet godina i deset mjeseci. Otpusnica iz vojske pronađena u Župnom uredu Feričanci.


POVIJEST FERIČANACA OD 1918. - 1990. GODINE

Poslije 1918. godine ekonomski razvoj nije tekao u pravcu modernizacije poljporivrede, jer seljaci nisu mogli biti robni proizvođaci. Stoga poljoprivreda stagnira, nešto krupnog poljoprivrednog zemljišta u Feričancima obilježava besperspektivni razvoj, jer nema pračenja moderne industrijske proizvodnje. Socijalna struktura je podjeljena na siromašne, srednje i bogate, ali ne i kulake. Seljastvo se izrazito bavilo poljodjelstvom i stocarstvom no mjesto je bilo socijalno zatvoreno i bez perspetive za razvoj. Mladi nisu imali prilike za razvoj, samo nekolicina je odlazila na skolovanje u Osijek, Nasice i Gradansku skolu u Djurdjenovac. Najbolje je zivio onaj sloj stanovnistva koji se bavio trgovinom i zanatstvom te drzavnim poslovima. Vazno je napomenuti da se pocetkom dvadesetih godina u Fericance doseljavaju Dalmatinci. Oni mjenjaju fizonomiju i nacin zivota starosjedilaca. Odmah po dolasku kupuju kuce od Madjara i Njemaca koji vecinom sele u Backu i Banat. U Fericance su takodjer poslije 1730. godine doseljavali i ljudi iz Gorskog Kotara. Dio doseljenika je ostao u Fericancima dok je goranska struja doseljenika osnovala dva nova sela Crkvari i Novu Josavu zapadno od Fericanaca. Licani su osnovali nova mjesta Boksic Lug, Licko Novo Selo, Valenovac, a u manjem broju su naselili Fericance. Dalmatinci su najvise naselili Feričance i Vučijak.

U politickom zivotu dominantna snaga bila je Hrvatska seljacka republikanska stranka. Seljastvo je posebno bilo naklonjeno toj stranci jer je ona bila nacionalni pokret sa socijalnim elementima, no i ta se komponenta sve vise gasila. Rezimske stranke nisu u Fericancima imale cvrsta uporista. U okviru HSS-a je djelovala nesto snaznije njezina lijeva komponenta. Ta lijeva struja HSS-a djeluje od sredine dvadesetih do sredine tridesetih godina 20. stoljeca. Vazno je napomenuti da su godine 1920. komunisti imali vecinu a kasnije je snaga KPJ oslabila. U Fericancima nije bio organiziran komunisticki pokret a simpatizeri su imali vlastita opredjeljenja, citali su komunisticku literaturu i bili moralno opredjeljeni za pravdu i jednakost medju ljudima. Veliki utjecaj na grupu izvrsio je Stipe Buljan koji se tada nalazio u Osijeku. Omladinci su bili veoma aktivni u mjestu.

Na izborima 1933-35 godine u Fericancima je izvrsena agitacija. Veliku vecinu glasova je dobila stranka "mačekovaca" a nešto manje glasova vladina stranka takozvani stojadinovićevci. Slom stare Jugoslavije vecina Fericancana je pozdravila, jer su smatrali da je ona izvor teskog stanja tridesetih godina dvadesetog stoljeca. Odmah poslije kapitulacije pocelo je sakupljanje oruzija po selu. U pocetku su tome prednjacili "zasitari" i "kulturbund. Osnivali su se razliciti pokreti i jedinice fasistickog i klerikalnog karaktera. Tako je osnovana Ustaska organizacija u Fericancima pod vodstvom Ustaskog stozernika iz Osijeka Cirila Kralja, krizarska pod vodstvom svecenika Branka Birta, Cetnicki pokret itd. Brojni su primjeri sukoba članstva HSS-a i Ustaške mladeži.

U okolnostima nakon okupacije dolazi do konflikta izmedju doseljenika i starosjedilaca, te hapsenja simpatizera KPJ. Narocito veliki broj ljudi uhapsen je u sestom mjesecu 1941. godine, a drugi val hapsenja ponovio se koncem 1941. i pocetkom 1942. godine. Posebno isticemo da mjestani nisu masovno sudjelovali u "oslobodilackom pokretu". U proljece 1942.g. uspostavljena je veza komiteta Orahovice i Fericanaca i tek od tada se pokret polagano siri. Za rata seljak je vezan uz porodicu i nastoji ne ici u rat, no ako vec mora ici kod njih je prevladavalo misljenje da je bezbolnije otici u Domobrane. 1943.g. stvara se nekoliko skojevskih grupa, mladi su vjerovali u socijalnu pravdu i socijalna svijest je bila na visem nivou nego nacionalna. U Fericancima za rata stradalo je mnogo ljudi posebno Roma njih oko 50. Takodjer su stradali i svi Zidovi osim Ota Friedlaendera. U vrijeme rata postojao je logor na Citluku koji je prije bio vlasnistvo manastira Orahovice. Postoje svjedocanstva da je ondije bilo uguseno plinom 62 djece. Fericanci su oslobodjeni 17.Travnja 1945. godine oko 20 sati.

Fericanci su poslije rata zazivili intezivnim drustvenim zivotom, bilo je dosta zabluda i utopija ali je prevladao optimizam. Obnavljalo se, gradili se putevi, uredjivao se trg i ulice, organizirala se sportska i kulturna drustva. Zivjelo se u optimistickoj viziji. Obnovljena je zeljeznicka stanica izgradjen je dom Kulture 1948.g. Mjestani su odlazili na obnove Zagreba, Sarajeva itd. Mladi nastavljaju skolovanje poslije osnovne skole, poneki napustaju Fericance i odlaze u gradove, a neki u inozemstvo.

Mjesto Fericanci dobivaju struju 1958. godine. 1962. godine izglasan je samodoprinos za izgradnju nove skole. 1964.g. podignut je prvi sprat i armiran strop te su radovi prestali zbog pomanjkanja sredstva. 1967.g. dovrseno je prizemje nove skolske zgrade sa sest ucionica u kojima se pocela izvoditi nastava.

Podatak o stanovnistvu prema popisu iz 1981.godine govori da po nacionalnom sastavu 96,6% stanovništva Feričanaca su Hrvati, 1,4% Srbi, a ostali dva posto otpada na Crnogorce, Slovence, Albance, Čehe i druge. Spolna podjela izgleda ovako muški 48,6% i žene 51,4%. Te godine na privremenom radu u inozemstvu nalazilo se 117 osoba ili 5% ukupnog broja stanovnika.

Feričanci su povezani s ostalim naseljima i cjelom zemljom tvrdim asfaltnim cestama. U mjestu postoji zeljeznicka stanica, posta, ambulanta, ljekarna, banka, djeciji vrtic, osnovna skola, knjiznica, kulturno umjetnicko drustvo, sportska drustva itd. Osim navedenog Mjesto je ukljuceno u telefonsku mrezu, no veliki nedostatak je vodovod i kanalizacija, a to je i jedna od prepreka daljnjeg razvoja Feričanaca.


POVIJEST FERIČANACA OD 1990 - DO DANAS

u izradi.....

Korisnička ocjena: 4 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica neaktivna

Fericanci.net

 

Feričanci

 

NK FEŠK

 

Obavijest o kolačićima

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Radi usklađenosti sa zakonima o zaštiti podataka tražimo da odvojite trenutak i pregledate ključne točke fericanci.net pravila o privatnosti. Ne radi se o promjenama, već samo želimo da proučite neke ključne točke.

Više o kolačićima možete pogledati na Pravila o zaštiti privatnosti i kolačićima

Uredu